Osnovna škola "Vladimir Nazor" Adžamovci
.gif)
Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na Braču. Na rodnome otoku polazio je pučku školu, u Splitu klasičnu gimnaziju s koje je prešao na sedmogodišnju realku, te maturirao 1894 godine. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu (Austrija) i jedan semestar u Zagrebu, a diplomirao 1902 godine. Počeo je raditi kao suplent u splitskoj gimnaziji, potom kao profesor u Zadru te od 1903. do 1918. godine u Istri (Pazin, Kopar i Kastav), koja je presudno obilježila njegovo stvaralaštvo. Dvije je godine u Zagrebu, a potom upravitelj dječjeg doma u Crikvenici, 1926. na Sušaku, ponovo u Crikvenici, a od 1931. opet u Zagrebu do umirovljenja 1933. Krajem 1942. odlazi s Ivanom Goranom Kovačićem u partizane. Obavljao je više političkih dužnosti u vrijeme i poslije rata (predsjednik ZAVNOH-a, predsjednik Sabora). Još 1919. godine postao je dopisni, a 1940. redovni član JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Pisao je pjesme, prozu, kritike, eseje, feljtone i studije, prevodio i sastavljao antologije i školske udžbenike. Jedan je od najplodnijih i najpopularnijih naših međuratnih pisaca. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949. Važnije su mu knjige:
Slavenske legende (Zadar, 1900.), Knjiga o kraljevima hrvatskijem (Zadar, 1904.), Veli Jože (Ljubljana, 1908.), Lirika (Zagreb, 1910.), Istarske priče (Zagreb, 1913.), Utva zlatokrila (Zagreb, 1916.), Medvjed Brundo (Zagreb, 1916.), Stoimena (Zagreb, 1916.), Priče iz djetinjstva (Zagreb, 1924.), Istarski gradovi (Zagreb, 1930.), Šarko (Zagreb, 1930.), Pastir Loda (Zagreb, 1939.), Zagrebačke novele (Zagreb, 1942.), Putopisi (Zagreb, 1942.)
Školsko zvono
Raspored zvona :
Ujutro
1. 8.00 - 8.45
2. 8.50 - 9.35
3. 9.50 - 10.35
4. 10.50 - 11.35
5. 11.40 - 12.25
6. 12.30 - 13.15
7. 13.20 - 14.05
Poslijepodne
1. 12.30 - 13:15
2. 13.20 - 14.05
3. 14.20 - 15.05
4. 15.10 - 15.55
5. 16.00 - 16.45
6. 16.50 - 17.30
'Nagradu Vladimir Nazor' dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj.
Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo.
Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja umjetnička ostvarenja koja su bila objavljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja.
Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.
Nagradu dodjeljuje Odbor 'Nagrade Vladimir Nazor' na prijedlog komisija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika.
Tonka Došlić
Učenici:
Bjelić, Matej
Domazetović, Fran
Jurković, David
Mikolčević, Gabrijel
Oršulić, Petra
Ruškan, Viktor
Špehar, Manuel
Špehar, Robert
Valentić, MarkO
.JPG)
Dva listića
Bila su dva listića na drvetu u parku. Kada je krenula jesen oni su pali sa stabla. Onda ih je pokupio dječak za školu. Bili su jadni i bili su četiri dana bez prijatelja i bez drveća. Onda ih je dječak odnio u školu pa su i tamo bili tužni. Kada su s njima radili đaci, bili su sretni. Kada su dječaci završili i ukrasili ih, stavili su ih na prozor. Bili su ukras razreda. U to vrijeme su našli najboljeg prijatelja s kojim su se družili cijeli dan i noć. Svi đaci su govorili kako su najljepši ukras na cijeloj školi. Kada svi đaci napuste školu onda ta tri listića pozovu sve listiće na zabavu da proslave. Bili su budni do šest ujutro. Ti listići su bili najsretnija tri listića na svijetu.
Pavle Ivanišević, 3.r.
Dva listića
Dva mala listića su pričala i pričala. Odjednom je počeo puhati jak vjetar, nosio ih je i razdvojili su se. Žuti list mi je rekao da se ne boje. I nije se bojao, ali je bio tužan što se maknuo od prijatelja. Crveni list se ipak malo bojao. Ugledao je narančasti list i sprijateljio se s njim. I opet je počeo puhati vjetar i odnekud vidi svog prijatelja, žutog lista. Narančasti, žuti i crveni list su sretno živjeli i na proljeće se skupa rodili.
Antonio Grgić, 3.r.
Dva listića
Bila su dva listić koji su bili dobri prijatelji. Jedan je list bio zelen, a drugi žut. Jednog dana počeo je puhati jak vjetar, sve više i više. Toga trenutka počela je padati i kiša. Sljedećeg jutra zeleni se listić probudio, a pokraj njega nije bilo žutog listića. Cijelo se stablo zabrinulo. Odjednom žuti list vikne:Ovdje sam, na podu, sinoć me otpuhao vjetar. Kada je došla jesen svi listići su polako krenuli padati. Osušili su se i nestali. Kada je stiglo proljeće ponovno su se rodili. I živjeli su sretno.
Maja Šimunović, 3.r.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
.png){kind=logo}
