Osnovna škola "Vladimir Nazor" Adžamovci
.gif)
Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na Braču. Na rodnome otoku polazio je pučku školu, u Splitu klasičnu gimnaziju s koje je prešao na sedmogodišnju realku, te maturirao 1894 godine. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu (Austrija) i jedan semestar u Zagrebu, a diplomirao 1902 godine. Počeo je raditi kao suplent u splitskoj gimnaziji, potom kao profesor u Zadru te od 1903. do 1918. godine u Istri (Pazin, Kopar i Kastav), koja je presudno obilježila njegovo stvaralaštvo. Dvije je godine u Zagrebu, a potom upravitelj dječjeg doma u Crikvenici, 1926. na Sušaku, ponovo u Crikvenici, a od 1931. opet u Zagrebu do umirovljenja 1933. Krajem 1942. odlazi s Ivanom Goranom Kovačićem u partizane. Obavljao je više političkih dužnosti u vrijeme i poslije rata (predsjednik ZAVNOH-a, predsjednik Sabora). Još 1919. godine postao je dopisni, a 1940. redovni član JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Pisao je pjesme, prozu, kritike, eseje, feljtone i studije, prevodio i sastavljao antologije i školske udžbenike. Jedan je od najplodnijih i najpopularnijih naših međuratnih pisaca. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949. Važnije su mu knjige:
Slavenske legende (Zadar, 1900.), Knjiga o kraljevima hrvatskijem (Zadar, 1904.), Veli Jože (Ljubljana, 1908.), Lirika (Zagreb, 1910.), Istarske priče (Zagreb, 1913.), Utva zlatokrila (Zagreb, 1916.), Medvjed Brundo (Zagreb, 1916.), Stoimena (Zagreb, 1916.), Priče iz djetinjstva (Zagreb, 1924.), Istarski gradovi (Zagreb, 1930.), Šarko (Zagreb, 1930.), Pastir Loda (Zagreb, 1939.), Zagrebačke novele (Zagreb, 1942.), Putopisi (Zagreb, 1942.)
Školsko zvono
Raspored zvona :
Ujutro
1. 8.00 - 8.45
2. 8.50 - 9.35
3. 9.50 - 10.35
4. 10.50 - 11.35
5. 11.40 - 12.25
6. 12.30 - 13.15
7. 13.20 - 14.05
Poslijepodne
1. 12.30 - 13:15
2. 13.20 - 14.05
3. 14.20 - 15.05
4. 15.10 - 15.55
5. 16.00 - 16.45
6. 16.50 - 17.30
'Nagradu Vladimir Nazor' dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj.
Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo.
Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja umjetnička ostvarenja koja su bila objavljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja.
Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.
Nagradu dodjeljuje Odbor 'Nagrade Vladimir Nazor' na prijedlog komisija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika.
Zagađenje (lat. contaminatio) podrazumijeva onečišćenje tijela, predmeta, odjeće i obuće, prehrambenih namirnica, okoliša itd. zaraznim klicama te otrovima ili radioaktivnim tvarima, teškim metalima. Indijanska poslovica kaže: “Prirodu nismo nasljedili od pradjedova, već smo je posudili od unuka.”
Zagađenje je jedan od najvećih problema današnjice. Gradovi, sela, rijeke, mora… svi su pogođeni tom katastrofom koju smo mi izazvali i još uvijek izazivamo. Zagađenje prirode je jedna od najvećih mana čovjeka koja se pojavila u novije vrijeme.
Ljudi su mislili da mogu iskorištavati prirodna dobra do “besvijesti”. Smatrali su da su neiscrpna. Na žalost nije tako i potrebno je shvatiti koliko je životinjskih i biljnjih vrsta izumrlo i nestalo zahvaljujući nemilosti i nesmotrenosti čovjeka.
UN-ovi stručnjaci upozoravaju da bi se, nastavi li se ovom dinamikom zagađivati okoliš, svijet mogao suočiti s katastrofom nesagledivih razmjera Ako je vjerovati najnovijim UN-ovim podacima, emisija stakleničkih plinova ne samo da se ne smanjuje nego se povećava.
SAD su najveći svjetski izvor stakleničkih plinova, samo u 2004. godini njihova je emisija porasla za 1,7% u odnosu na prethodnu godinu te s ukupno 7,07 milijardi tona zasjenila dotadašnji rekord od 6,98 milijarda tona u 2.000. godini. Nastavi li se tim tempom povećavati ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu svijet bi se uskoro mogao suočiti s katastrofom nesagledivih razmjera.
Utvrđeno je da globalno zatopljavanje izaziva alarmantno povećanje kiselosti svjetskih oceana, što bi moglo ozbiljno ugroziti morske ekološke sustave. Prema tvrdnjama znanstvenika, pH oceana snizio se sa 8,2 na 8,1 od 1.800. godine do danas, a očekuje se da će se pad nastaviti do 7,9 do 2.050. godine. Porast kiselosti oceana oslabit će i na kraju i uništiti živopisne koraljne grebene koji ovise o kalciju u morskoj vodi kako bi izgradili svoje oklope i kosture.
Znanstvenici kažu da je povećanje korištenja fosilnih goriva dovelo do porasta koncentracije ugljičnog dioksida vezanog u Zemljinoj atmosferi. To izaziva takozvani efekt staklenika, odnosno temperatura na površini Zemlje raste. Globalno zatopljavanje okrivljuje se i za druge velike promjene u okolišu, poput otapanja polarnog leda i jačih tropskih oluja.
“Povećanje rasta populacije i bogatstva dovelo je do toga da prirodni kanali ne apsorbiraju CO2 kako je bilo očekivano, a povećana je proizvodnja ugljičnog dioksida paralelno s rastom tvornica.”, rekao je čelni autor studije, Dr. Pep Candell. Znanstvenici smatraju da je stabilizacija ugljičnog dioksida u atmosferi još teža nego što su mogli predvidjeti.
“Otkrili smo da polovica učinkovitosti oceana da apsorbira ugljični dioksid nije moguća zbog vjetrova u Južnom Oceanu.”, rekao je Dr. Corinne Le Quere iz Britanskog nadzora Antarktike. Nažalost, smanjena apsorpcija ne odnosi se samo na južnu hemisferu već je u istraživanjima primijećena nestabilnost i u Sjevernom Atlantiku.
Učenici od 5.-8. razreda uz pomoć prof. biologije i kemije Senke Šimunović te uč. informatike Sanje Prša izradili su svoju web stranicu u kojoj su detaljno razradili ovu temu. Klikom na poveznicu pogledajte što su naši učenici napravili.
Izvor: http://www.ekologija.com.hr/zagadenje-okolisa/
.png){kind=logo}
