Grafomotorika

Što je grafomotorika?

Jednostavno rečeno, grafomotorika je sposobnost držanja olovke i sposobnost pisanja. O njoj najčešće govorimo prije djetetova polaska u školu.

Veliki broj djece poznaje slova i brojke i prije polaska u školu, a neka djeca ih znaju i pisati. No, većina djece usvojiti će tehniku pisanja u prvom razredu. Za usvajanje te složene vještine kao što je pisanje, potrebne su određene sposobnosti: fina motorika šake, vizualna percepcija, koordinacija oko-ruka (okulomotorna koordinacija), te glasovna analiza i sinteza.

Može se reći da razvoj grafomotorike, odnosno svih vještina koje ona obuhvaća, počinje u dobi od 18 mjeseci i traje do polaska u školu. Ali grafomotorika se, osim razvoja, može i uvježbati, stoga je potrebno djetetu omogućiti aktivnosti koje mu u tome pomažu.

Razvoj motorike, vizualne percepcije i koordinacije oko-ruka u ranoj dobi

Da bi dijete kasnije moglo uspješno svladati vještinu pisanja, prvo mora proći kompletan motorički razvoj koji započinje razvojem grube motorike: sjedenje, puzanje, hodanje, penjanje, trčanje, slaganje kocki, igre loptom…. Zatim se taj proces nastavlja razvojem fine motorike koja se odnosi na fine pokrete ruku i šaka: prvo hvatanje cijelom šakom, a zatim kažiprstom i palcem.

Za razvoj svih ovih vještina veoma su važne igračke različitih oblika i konstrukcija, knjige, olovke, igračke na navijanje pomoću kojih dijete razvija vještine poput hvatanja, držanja i ispuštanja, prebacivanje iz ruke u ruku, hvatanje lopte s obje ruke, slaganje kocki, puzzli ili drugih oblika, ubacivanje predmeta u posude s otvorima, te hvatanje sitnih predmeta palcem i kažiprstom čime se razvija pincetni hvat.

Također su važne i sve svakodnevne djetetove aktivnosti poput obuvanja, oblačenja, otkopčavanja i zakopčavanja gumbića, odlaganja jakne na vješalicu, samostalnog hranjenja, odmatanja bombona, vezivanja cipela, listanja knjige, brisanja pribora za jelo krpom i sl., koje se možda roditeljima na prvi pogled čine nevažnima, međutim, uvelike pomažu djetetu u savladavanju korisnih vještina koje će na važnosti dobiti upravo prilikom polaska u školu.

U svakodnevnoj igri ili u obavljanju svakodnevnih aktivnosti važno je da dijete isproba svoje mogućnosti, što znači da mu odrasli pomažu samo u onome što ono samostalno ne može izvesti.

Razvoj grafomotorike kod djece

Preduvjet za uspjeh u grafomotornim aktivnostima je razvijena fina motorika ruku.

Dijete s godinu dana počinje uzimati olovku ili bojicu, drži je cijelom šakom i počinje šarati po papiru. Knjigu u to vrijeme lista tako da okreće nekoliko listova odjednom. Zatim, u dobi od dvije ili dvije i pol godine već može listati knjigu tako da okreće list po list, a olovku počinje držati palcem, kažiprstom i srednjim prstom te može povlačiti kraće okomite i vodoravne linije. Od treće do pete godine dijete olovku drži s tri prsta, a prilikom pisanja miče cijelu šaku. S tri godine dijete može nacrtati krug, oko četvrte godine kvadrat, a s pet godina trokut.

S otprilike četiri i pol godine, a najkasnije do šeste godine hvat olovke postaje pravilan: dijete olovku drži vrhovima prstiju (kažiprsta, palca i srednjeg prsta) a prilikom pisanja pomiče samo prste. Ovaj hvat omogućava maksimalnu fleksibilnost i kontrolu pri pisanju što će djetetu kasnije omogućiti tečno i uredno pisanje.

U to vrijeme roditelji mogu početi upozoravati dijete na ispravan hvat olovke jer je mnogo lakše poučiti ga ispravnom hvatu u početku učenja pisanja, nego kasnije ispravljati pogrešno naučeni hvat (što duže dijete olovku drži pogrešno, to će kasnije teže naučiti ispravan hvat).

Neka djeca vrlo rano počinju šarati, bojati, crtati ili kopirati pisane znakove, dok druga ne pokazuju interes za aktivnosti olovkom. Ako dijete ne želi crtati i bojati, nije dobro nasilno provoditi vježbe grafomotorike. Naravno da ne treba odustati od poticanja tih aktivnosti, ali mu se za početak mogu ponuditi zamjenske aktivnosti za razvoj grafomotorike kao što su:

– crtanje kažiprstom po pijesku ili brašnu

– nizanje perli na konac

– prelijevanje vode u posudama

– trganje, rezanje, presavijanje i ljepljenje papira

– formiranje loptica od papira ili maramica

– oblikovanje raznih likova iz plastelina

– slaganje puzzli ili kocki

– slikanje prstima, kredom, pastelama, kistom

S vremenom, pravilnom izmjenom aktivnosti koje mu se čine zabavnima i interesantnima, dijete će doći do faze kada mu hvat olovke i kontrola nad njom više neće predstavljati problem i tada će biti spremno i za druge grafomotoričke materijale, kao što su bojanke, pisanke, slovarice.

Vrlo je važno podržati svaku djetetovu aktivnost i potaknuti dijete na samostalno istraživanje, dok kvaliteta konačnog uratka u ovoj fazi nije važna.

Vizualna percepcija

Kako bismo pripremili dijete na obveze koje ga očekuju s godinama, školske, ali i one druge, potrebno je što ranije pravilno potaknuti dijete kako bi razvilo vizualnu percepciju, pažnju i pamćenje. Vizualna percepcija služi za razumijevanje, analiziranje i interpretaciju okoline i od velike je važnosti za učenje čitanja, (zakonitosti), računanja i drugih vještina koje su potrebne za uspjeh u školi.

Vježbe se mogu provoditi s djetetom već od treće godine, samo je potrebno prilagoditi složenost zadataka dobi djeteta. Jedan od najjednostavnijih zadataka za razvoj vizualne percepcije je uočavanje sličnog, istog i različitog, te uočavanje razlika na slikama (Pronađi razlike). “Izbaci uljeza” također služi za razvijanje pažnje. Precrtavanje različitih predložaka je odlična vježba ne samo za razvoj grafomotorike, već i za pažnju.

Pisanje slova

Da bi dijete uspješno svladalo vještinu pisanja slova potrebno je prije toga:

– odrediti dominantnu ruku (ruku koju će koristiti za pisanje) – do pete godine dijete će pokazati sklonost korištenju jedne ruke u većini aktivnosti, pustite ga da samo odluči o tome u kojoj će ruci držati olovku i nemojte mu silom nametati korištenje desne ruke, odnosno nemojte pokušavati od ljevaka napraviti dešnjaka

– svladati pravilno držanje olovke

– držanje tijela u pravilnom položaju

– imati vizualnu predodžbu zadatka

– savladati crtanje prepoznatljivih crteža

– bojati unutar zadanih okvira

– precrtavati oblike (krug, kvadrat, trokut, romb)

Računalo i grafomotorika

Danas su djeci dostupne razne igre na računalima, tabletima i pametnim telefonima koje će im pomoći u prepoznavanju slova i brojeva, pomoći u razvoju logike, memorije, vizualne percepcije i motorike.

No, uz niz prednosti, korištenje računala u ranoj dobi ima i svoje nedostatke. Jedan od tih nedostataka je smanjena potreba crtanja i pisanja rukom na podlozi, što djeci uskraćuje razvijanje punog potencijala šake i prstiju, odnosno fine motorike ruku. Stoga, uz korištenje računala u nekim aktivnostima, djetetu svakako treba ponuditi i druge aktivnosti i igre. Također, potrebno je ograničiti djetetovo korištenje računala u dnevnoj aktivnosti te njegovu pažnju usmjeriti i na druge sadržaje te interakciju s drugom djecom ili odraslima.

Kako vježbati grafomotoriku?

Raznovrsnim aktivnostima možemo vježbati grafomotoriku ,finu motoriku kod djece:

Rad škaricama : izrezivanje izrađenih crteža, različitih oblika , zadanih shema

Crtanje, pisanje prstima po brašnu ili kukuruznoj krupici

-možemo ispisivati:  slova koja  prethodno ispisujemo uz pomoć starijih na tvrđi papir ili različite linije ,oblike