Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na Braču. Na rodnome otoku polazio je pučku školu, u Splitu klasičnu gimnaziju s koje je prešao na sedmogodišnju realku, te maturirao 1894 godine. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu (Austrija) i jedan semestar u Zagrebu, a diplomirao 1902 godine. Počeo je raditi kao suplent u splitskoj gimnaziji, potom kao profesor u Zadru te od 1903. do 1918. godine u Istri (Pazin, Kopar i Kastav), koja je presudno obilježila njegovo stvaralaštvo. Dvije je godine u Zagrebu, a potom upravitelj dječjeg doma u Crikvenici, 1926. na Sušaku, ponovo u Crikvenici, a od 1931. opet u Zagrebu do umirovljenja 1933. Krajem 1942. odlazi s Ivanom Goranom Kovačićem u partizane. Obavljao je više političkih dužnosti u vrijeme i poslije rata (predsjednik ZAVNOH-a, predsjednik Sabora). Još 1919. godine postao je dopisni, a 1940. redovni član JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Pisao je pjesme, prozu, kritike, eseje, feljtone i studije, prevodio i sastavljao antologije i školske udžbenike. Jedan je od najplodnijih i najpopularnijih naših međuratnih pisaca. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949. Važnije su mu knjige:
Slavenske legende (Zadar, 1900.), Knjiga o kraljevima hrvatskijem (Zadar, 1904.), Veli Jože (Ljubljana, 1908.), Lirika (Zagreb, 1910.), Istarske priče (Zagreb, 1913.), Utva zlatokrila (Zagreb, 1916.), Medvjed Brundo (Zagreb, 1916.), Stoimena (Zagreb, 1916.), Priče iz djetinjstva (Zagreb, 1924.), Istarski gradovi (Zagreb, 1930.), Šarko (Zagreb, 1930.), Pastir Loda (Zagreb, 1939.), Zagrebačke novele (Zagreb, 1942.), Putopisi (Zagreb, 1942.)
Školsko zvono
Raspored zvona :
Ujutro
1. 8.00 - 8.45
2. 8.50 - 9.35
3. 9.50 - 10.35
4. 10.50 - 11.35
5. 11.40 - 12.25
6. 12.30 - 13.15
7. 13.20 - 14.05
Poslijepodne
1. 12.30 - 13:15
2. 13.20 - 14.05
3. 14.20 - 15.05
4. 15.10 - 15.55
5. 16.00 - 16.45
6. 16.50 - 17.30
'Nagradu Vladimir Nazor' dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj.
Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo.
Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja umjetnička ostvarenja koja su bila objavljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja.
Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.
Nagradu dodjeljuje Odbor 'Nagrade Vladimir Nazor' na prijedlog komisija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika.
Povjerenje u obitelji
U sklopu roditeljskih sastanaka koji su održani 1.12. 2011 ravnateljica škole Marija Petričević je organizirala tribinu pod nazivom „Povjerenje u obitelji”, predavač je Silva Vrdoljak teolog i hagioasistent, voditeljica Centra za hagioterapiju u Slavonskom Brodu.
Roditelji su imali priliku upoznati se sa egzistencijalno duhovnim pristupom izgradnje povjerenja u obitelji. Čuli smo mnoge zanimljivosti i konkretne korake koji nam mogu pomoći u gradnji i ponovnom uspostavljanju povjerenja između djeteta i roditelja, dio toga donosimo.
Roditelj treba bezuvijetno prihvaćati svoje dijete. Ako se to ne događa dijete doživljava ugroženost , krivicu, manjak povjerenja koje je uzrok agresivnosti i ovisnosti kod djece.
Posebno je naglašena velika opasnost od sve prisutnog aktivizma koji nam nameće mišljenje i tempo da za ništa nemamo vremena pa ga tako ne možemo imati niti za svoje dijete što je potpuno krivi stav. Nervoza, posao, žurba, stres rezultiraju rastresenošću kod roditelja te se u takvim situacijama često dogodi nespretna riječ koju se upućuje djetetu a ona mladu osobu gura još dalje u nepovjerenje.
Svaka konkretna promjena počinje od toga da se prvo promijenimo mi. Roditelj mora prvo sam za sebe pronaći svoj osoban mir i gajiti povjerenje u sebi.
Nakon toga je potrebno pronalaziti načine kako se pribljižiti svom djetetu. Nastojati ići polako, mudro i svaki dan pomalo jer uspostavljanje povjerenja je proces na kojem se treba raditi i truditi se,ono se ne događa odjednom preko noći.
Povjerenje se gradi ako se dijete osijeća zaštićeno. Važno je primjetiti i komentirati ono dobro kod djeteta. Nasuprot tome povjerenje se strašno ruši i dijete jako pati ako čuje da roditelj o njemu negativno priča ili ga grdi pred drugima.
Djeca se osijećaju sretna ako ima se da do znanja da su nam bitni i važni.
Mnogi roditelji znaju komentiratirati „pa zna dijete da nam je bitno”. Dijete to ne zna ako mu ne pokažemo primjerom. Često nastojimo odgajati tako da objašnjavamo uvjeravamo, ali to većinom nema rezulata. Ono što dijete prihvaća i upija je primjer, dakle promjena našeg djeteta počinje od nas samih.
Međutim važno je i naglasiti da ljubiti dijete ne znači da roditelj nikad ne treba reći „NE”. Važno je postaviti granice , ali objasniti zbog čega su one postavljene. To „NE” reći iz puno ljubavi , a ne sa stavom ljutnje, nadmoći... Dijete treba kontrolirati i provjeravati, ono to voli iako neće potvrditi da mu je stalo što roditelj misli, ali mu je to zapravo jako bitno. Povjerenje se vraća onda kada dijete osjeća zaštitićeno i da je obitelj mjesto gdje se uvijek može vratiti.
I na kraju prisjetite se da se „Divlje ruža pripitomljava na takav način da joj se svaki dan malo primakneš a da ona to ne primjeti.” ( Mali Princ)
Marija Petričević, ravnateljica
Literatura: Agresivnost i povjerenje, Tomislav Ivančić, Teovizija, 2008.
Na osnovi dugogodišnjih osobnih istraživanja i spoznaja autor dijagnosticira izvore agresivnosti kod djece i odraslih na egzistencijalnoj i duhovnoj razini te sistematizira putove k ozdravljenju.