Svake godine na dan 22. travnja mnogobrojnim aktivnostima i akcijama diljem svijeta želi se potaknuti ljude na promišljanje o važnosti okoliša i prirode obzirom da se svakim danom sve više suočavamo s velikim i gorućim problemima poput globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena.

Ideju obilježavanja Dana planeta Zemlje prvi put je predstavio John McConnel na konferenciji UNESCO-a 1969., a sam naziv Earth Day prvi put je 21. ožujka 1969. upotrijebio gradonačelnik San Francisca Joseph Alioto – u proglasu kojim je odlučeno da se u gradu i na područja San Francisca proslavi kao Dan planeta Zemlje. Dan planeta Zemlje službeno se obilježava od 1992. kada je tijekom Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je sudjelovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih udruga usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja.

U Republici Hrvatskoj, Dan planeta Zemlja počeo se obilježavati od 1990.

Razredni natječaj je trajao od 19.4.2021. - 22.4.2021.

19.4.2021. su učenici na Satu razrednika održali sat zahvalnosti. Učenici su uređivali razredni pano posvetama planetu Zemlji i njegovim jedinstvenostima povodom Dana planeta Zemlje. Učenici su opisivali tijek rada, čitali prijedloge za doprinos i zahvale Zemlji.

21.4.2021. Učenici su čitali ekološke poruke uz Dan planeta Zemlje koje su trebali napisati za sat Hrvatskog jezika.

22.4.2021. Učenici su razgovarali s učiteljicom o pristiglim radovima za Razredni natječaj. Potom je učiteljica pokazala pobjednički. Rad je nagrađen pljeskom.

Na satu Kreativne skupine učenici su izrađivali eko straničnik.

23.4.2021. Na satu Hrvatskog jezika učiteljica je najavila temu pripovijedanja: Napad na Zemlju. Učenici su mogli pripovijedati o stvarnim i izmišljenim događajima.

ODGOJNO - OBRAZOVNA OČEKIVANJA

Dan planeta Zemlje je odlična prilika da se u nižim razredima poučavaju važne ekološke i održive teme. 

Razumijevanje važnosti očuvanja prirode: Ishod može uključivati objašnjavanje zašto je važno brinuti se o planeti Zemlji i kako naše postupke mogu utjecati na okoliš.

Prepoznavanje obnovljivih i neobnovljivih resursa: Učenici mogu naučiti razliku između obnovljivih resursa poput sunčeve energije i neobnovljivih resursa poput fosilnih goriva.

Upoznavanje s recikliranjem i smanjenjem otpada: Ishod može obuhvatiti razumijevanje procesa recikliranja, smanjenja otpada i ponovne upotrebe predmeta te kako svatko može doprinijeti smanjenju otpada.

Razvoj svijesti o klimatskim promjenama: Učenici mogu naučiti o klimatskim promjenama, njihovim uzrocima i posljedicama te kako možemo smanjiti emisiju stakleničkih plinova.

Upoznavanje s bioraznolikošću: Ishod poučavanja može uključivati istraživanje različitih ekosustava i života u njima kako bi se razumjela važnost očuvanja bioraznolikosti.

Razvijanje ekološke odgovornosti: Učenici mogu učiti o svojoj ulozi u očuvanju okoliša i kako donositi održive odluke u svakodnevnom životu.

Sudjelovanje u aktivnostima očuvanja okoliša: Ishod poučavanja može obuhvatiti aktivnosti poput sadnje drveća, čišćenja okoliša ili sudjelovanja u programima recikliranja.

Tjedan je bio vrlo zanimljiv i dinamičan. Posebnost je i ta jer je 3. razred dio tjedna odradio s učiteljicom Karolinom Klarić Crljenković, a dio s učiteljicom Koraljkom Šimić.