2021-02-03 16:09:21

Međunarodni dan zaštite močvara

Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa obilježava se 2. veljače u svim državama svijeta.

 

Novinarska skupina napisala je nekoliko tekstova i napravila prezentacije o močvarnim područjima u Republici Hrvatskoj.

 

Kliknite „opširnije“ kako biste vidjeli naše radove.

Crna Mlaka  

U okolici Jastrebarskog nekoliko je atraktivnih izletničkih destinacija, koje privlače i povijesnim spomenicima i neodoljivim prirodnim bogatstvom. Ornitološki rezervat Crna Mlaka, udaljen 14 kilometara od grada, očuvan u gotovo izvornom obliku, veliko je ravničarsko šumovito prostranstvo, s hrastom lužnjakom. Po svojim jedinstvenim hidrografskim i vegetacijskim obilježjima, kao i bogatstvu ptičjih vrsta izuzetna je europska i svjetska vrijednost. Tu se tijekom većeg dijela godine zadržavaju zaštićene i rijetke ptice: orao štekavac, kormoran, crna roda, gnjurac, čaplja, razne vrste pataka i druge. Ornitolozi su na Crnoj Mlaki primijetili čak 230 vrsta ptica, pa je ona 1980. godine proglašena posebnim ornitološkim rezervatom i nalazi se pod posebnom zaštitom. Površina rezervata je 6,87 četvornih kilometara. U tom najnižem dijelu pokupskog bazena krajem dvadesetih godina ovog stoljeća izgrađen je sustav ribnjaka koji se i danas koristi. Crna mlaka nije prirodno jezero, već ribnjak. Sastoji se od petnaestak jezera različite veličine. Najveći zvan RB400 prostore se na 400 jutara, a najmanji su veličine rukometnog igrališta Svaki od njih ima različitu namjenu, tako u nekima riba prezimljuje, u drugima se hrani i tako dalje. Glavni cilj je dakako proizvodnja ribe. Crna Mlaka je stavljena na globalnu kartu poput dragulja u kruni močvarnih područja. S punim pravom.

 

Jedan od glavnih razloga je što nema lova. Kada iz središnje Europe putuju prema zimovalištima u jugoistočnoj Europi i Africi, milijuni ptica selica putuje jadranskim zračnim prostorom i prijeđe Balkanski poluotok. Slika ovih slobodnih zračnih nomada je naizgled romantična, no razdiru je fatalne ljudske intervencije. Svake godine brojni impresivni močvarni krajolici na Balkanu postaju smrtnom klopkom za iscrpljene putnike. Crne Mlaka, ima neizmjernu ekološku važnost, te igraju nezamjenjivu ulogu za europske ptice selice koje putuju područjem istočnoga Jadrana. Ribnjake su nastali krčenjem šume još davne 1905. godine. Prvi vlasnik bio je Austrijanac Kornelius Zwilling, a Hrvatska je tada bila dio Austrougarske. U to doba  nije bilo mehanizacije i sve se radilo ručno, od rušenja drva do kopanja ribnjaka i nasipavanja nasipa. Da bi olakšao transport ribe, uspostavio je uskotračnu prugu. Olakšao je i sebi boravak, podignuvši si dvorac «Ribograd» okružen lijepim parkom s ukrasnim vrstama drveća i grmlja. Danas je dvorac zapušten, ali još se drži. Obzirom da se

na području Posebnog ornitološkog rezervata Crna Mlaka odvija proizvodnja na šaranskim ribnjacima i da se radi o privatnom vlasništvu, Posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka je zatvoren za turističke posjete.

 

D.M.

 

  VRANSKO JEZERO NA CRESU

Vransko jezero je slatkovodno jezero u središnjem dijelu otoka Cresa. Dugo je oko 5,5 km, široko do 1,5 km te površine od 5,5 km.

Nalazi se na općenito bezvodnom otoku Cresu koji leži u Kvarnerskom zaljevu. Jezero je golem prirodni spremnik koji sadrži više od 200 milijuna m³ slatke vode.

Vrsta jezera je kriptodepresija (čija je apsolutna dubina oko 74,5 m) - udubljenje kojom je površina vode iznad, a dno udubljenja ispod razine mora. Najveća dubina je 84 m.

Dimenzije jezera mogu od godine do godine znatno varirati što znači da se mogu podizati odnosno snižavati razine za nekoliko metara, zbog postojanja niskih zona uz sjeverni i južni kraj jezera, a time i analogno povećanje ili smanjenje površine jezera.

Jezero se iskorištava za vodoopskrbu cresko-lošinjskog otočnog prostora. U jezeru nema raspadanja i ono je čisto te posebno među našim krškim vodama. U vodi bakterija gotovo da i nema pa se jezerska voda bez filtriranja uzima za vodovod. Posljedica toga je izuzetna prozirnost vode koja se kreće između 10 i 24 m pa je Vransko jezero naša najprozirnija slatka voda.

Vransko jezero je autohtono (odnosi se redovno na kulturu odnosno bolje dio kulture ili na pojedinačna dobra nekog naroda).

 

LEGENDE O JEZERU

Za Vransko jezero se vezuju razne fantastične priče, bilo da govore o njegovom postanku ili o bićima koja stanuju u spiljama oko njega. Prema pradavnim vjerovanjima, najčešći stanovnici tih spilja su vile.

Legenda o postanku govori da je ono nekad bilo veliko polje u vlasništvu dviju sestara Gavanki. Jedna sestra je bila bogata i škrta, a druga je bila siromašna. Bogata sestra se osilila i počela otimati posjed drugoj, a okrutno i škrto je postupala i prema siromašnima. Radi toga je na nju pala božja kazna, potres i potop. Razrušen joj je i potopljen zamak. Ostatci zamka se prema priči i danas vide duboko na dnu jezera i samo se katkada, za oluja, čuje zvonjava iz vodenih dubina.

 

P.G. (8.a)

 

 

Pogledajte i naše PowerPoint prezentacije u nastavku.

Kliknite na naziv kako biste ih preuzeli.


Osnovna škola "Vladimir Nazor" Adžamovci