Osnovna škola "Vladimir Nazor" Adžamovci
.gif)
Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na Braču. Na rodnome otoku polazio je pučku školu, u Splitu klasičnu gimnaziju s koje je prešao na sedmogodišnju realku, te maturirao 1894 godine. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu (Austrija) i jedan semestar u Zagrebu, a diplomirao 1902 godine. Počeo je raditi kao suplent u splitskoj gimnaziji, potom kao profesor u Zadru te od 1903. do 1918. godine u Istri (Pazin, Kopar i Kastav), koja je presudno obilježila njegovo stvaralaštvo. Dvije je godine u Zagrebu, a potom upravitelj dječjeg doma u Crikvenici, 1926. na Sušaku, ponovo u Crikvenici, a od 1931. opet u Zagrebu do umirovljenja 1933. Krajem 1942. odlazi s Ivanom Goranom Kovačićem u partizane. Obavljao je više političkih dužnosti u vrijeme i poslije rata (predsjednik ZAVNOH-a, predsjednik Sabora). Još 1919. godine postao je dopisni, a 1940. redovni član JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Pisao je pjesme, prozu, kritike, eseje, feljtone i studije, prevodio i sastavljao antologije i školske udžbenike. Jedan je od najplodnijih i najpopularnijih naših međuratnih pisaca. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949. Važnije su mu knjige:
Slavenske legende (Zadar, 1900.), Knjiga o kraljevima hrvatskijem (Zadar, 1904.), Veli Jože (Ljubljana, 1908.), Lirika (Zagreb, 1910.), Istarske priče (Zagreb, 1913.), Utva zlatokrila (Zagreb, 1916.), Medvjed Brundo (Zagreb, 1916.), Stoimena (Zagreb, 1916.), Priče iz djetinjstva (Zagreb, 1924.), Istarski gradovi (Zagreb, 1930.), Šarko (Zagreb, 1930.), Pastir Loda (Zagreb, 1939.), Zagrebačke novele (Zagreb, 1942.), Putopisi (Zagreb, 1942.)
Školsko zvono
Raspored zvona :
Ujutro
1. 8.00 - 8.45
2. 8.50 - 9.35
3. 9.50 - 10.35
4. 10.50 - 11.35
5. 11.40 - 12.25
6. 12.30 - 13.15
7. 13.20 - 14.05
Poslijepodne
1. 12.30 - 13:15
2. 13.20 - 14.05
3. 14.20 - 15.05
4. 15.10 - 15.55
5. 16.00 - 16.45
6. 16.50 - 17.30
'Nagradu Vladimir Nazor' dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj.
Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo.
Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja umjetnička ostvarenja koja su bila objavljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja.
Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.
Nagradu dodjeljuje Odbor 'Nagrade Vladimir Nazor' na prijedlog komisija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika.
Učenici 7. i 8. razreda naše škole, odnosno učenici koji pohađaju izvannastavnu aktivnost Ekolozi, zajedno s učiteljicom Valentinom, sudjelovali su u projektu „Izlij vodu da nas ne bodu“ Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjela za biologiju, gdje entomolozi prate razvoj i kretanje tigrastog komarca. Cilj ovog projekta je pratiti pojavljivanje i brojnost tigrastog komarca kao invazivne vrste u Hrvatskoj.
Prije praktičnog dijela projekta, pogledali su prezentaciju i saznali nešto više o tigrastim komarcima – građi tijela, razmnožavanju, prijenosu bolesti te su spoznali da je voda neophodna za razvoj komaraca.
Sukladno etapama istraživačkog rada, proveli smo istraživanje po uputama vezanim uz projekt. Učenici su dobili zadatak da postave ovipozicijsku klopku s vodom te drvenom daščicom u njoj u svom dvorištu, vrtu, parku. Na isti smo način nekoliko lovki postavili i u dvorištu škole. Nakon tjedan dana su donijeli klopke i daščice s jajašcima na sat gdje su lupom gledali i brojali položena jajašca tigrastog komarca. Dobivene podatke učenici su unosili u aplikaciju pod nazivom „Izlij vodu da nas ne bodu“. Isto tako smo unijeli i podatke lovki postavljenih u dvorištu škole. Na ovaj način, dokazali smo prisutnost tigrastog komarca u našoj županiji.
Nakon toga, slijedilo je ponovno postavljanje klopki i brojanje jajašaca. Ove podatke nismo unosili u aplikaciju, već smo izrađivali vlastitu bazu podataka, kako bismo utvrdili koliko dugo komarci mogu izlijegati jajašca s obzirom na vremenske prilike.
Osim navedene aktivnosti, učenici su daščice koje su donijeli od kuće, položili u vodu, gdje su u kontroliranim uvjetima u učionici promatrali cijeli životni ciklus komarca – izlijeganje jajašaca, ličinki, kukuljica i odraslih jedinki komaraca. Svaki stadij smo promatrali pod lupom, zatim izrađivali mikroskopski preparat i promatrali pod mikroskopom te smo na kraju svega sve fotografirali. Ovim dijelom projekta smo dokazali da je komarcima za razvoj potrebna voda.
U suradnji s učiteljem iz geografije i dodatnom nastavom iz geografije, kartirali smo mjesta pronalaska i broj jajašaca na pojedinoj lokaciji.
Najbitniji zaključak cijelog projekta je bio da svi mi zajedno možemo doprinijeti smanjenju populacije tigrastog komarca tako što nećemo u blizini ostavljati stajaću vodu – IZLIJ VODU DA NAS NE BODU!
Valentina Lepan, učiteljica prirode i biologije
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
.png){kind=logo}
