preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Vladimir Nazor" Adžamovci

 > Naslovnica
Vijesti

Danas je Međunarodni dan znakovnih jezika

Autor: Tea Kraus, 23. 9. 2021.

Danas se obilježava Međunarodni dan znakovnih jezika.
Naš Web tim je priredio prigodan članak.

Međunarodni dan znakovnog jezika 

          Konvencija o pravima osoba s invaliditetom prepoznaje i potiče uporabu znakovnih jezika. Generalna skupština UN-a je 23. rujna proglasila Međunarodnim danom znakovnih jezika kako bi se podigla svijest o važnosti znakovnog jezika u punoj realizaciji ljudskih prava gluhih osoba. Zajedno sa Međunarodnim tjednom gluhih. Na ovaj dan je 1951. godine ustanovljena Svjetska federacija gluhih. Znakovni jezik nužan je preduvjet koji osigurava potpuno uključivanje Gluhih u zajednicu i potpuno ostvarivanje ljudskih prava Gluhih. Zajednice Gluhih su raznolike i preklapaju se, a gluhe osobe pripadaju kulturnoj, jezičnoj i etničkoj manjini. Istodobno, suočavamo se i s diskriminacijom gluhih osoba diljem svijeta u odnosu na pristup nacionalnom znakovnom jeziku kao i njegovu korištenju. Gluhe osobe, na žalost uobičajeno marginalizirana populacija, suočavaju se sa zaprekama pri korištenju znakovnih jezika. Hrvatski sabor je priznao hrvatski znakovni jezik 10. srpnja 2015. Zakonom o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj. Iako zakonski priznat, potrebna je stalna popularizacija i osvješćivanje javnosti o važnosti hrvatskog znakovnog jezika za zajednicu Gluhih. Znakovni jezik isto tako možete naučiti u sklopu studija logopedije i surdopedagogije. 

 




Pristupna točka

>>Logo naše škole
>>VIRTUALNA KNJIŽNICA

>>Tražilica
Oglasna ploča
Korisni linkovi
>>Dvije,tri o...

Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na Braču. Na rodnome otoku polazio je pučku školu, u Splitu klasičnu gimnaziju s koje je prešao na sedmogodišnju realku, te maturirao 1894 godine. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu (Austrija) i jedan semestar u Zagrebu, a diplomirao 1902 godine. Počeo je raditi kao suplent u splitskoj gimnaziji, potom kao profesor u Zadru te od 1903. do 1918. godine u Istri (Pazin, Kopar i Kastav), koja je presudno obilježila njegovo stvaralaštvo. Dvije je godine u Zagrebu, a potom upravitelj dječjeg doma u Crikvenici, 1926. na Sušaku, ponovo u Crikvenici, a od 1931. opet u Zagrebu do umirovljenja 1933. Krajem 1942. odlazi s Ivanom Goranom Kovačićem u partizane. Obavljao je više političkih dužnosti u vrijeme i poslije rata (predsjednik ZAVNOH-a, predsjednik Sabora). Još 1919. godine postao je dopisni, a 1940. redovni član JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Pisao je pjesme, prozu, kritike, eseje, feljtone i studije, prevodio i sastavljao antologije i školske udžbenike. Jedan je od najplodnijih i najpopularnijih naših međuratnih pisaca. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949. Važnije su mu knjige:

Slavenske legende (Zadar, 1900.)Knjiga o kraljevima hrvatskijem (Zadar, 1904.)Veli Jože (Ljubljana, 1908.)Lirika (Zagreb, 1910.)Istarske priče (Zagreb, 1913.)Utva zlatokrila (Zagreb, 1916.)Medvjed Brundo (Zagreb, 1916.)Stoimena (Zagreb, 1916.)Priče iz djetinjstva (Zagreb, 1924.)Istarski gradovi (Zagreb, 1930.)Šarko (Zagreb, 1930.)Pastir Loda (Zagreb, 1939.)Zagrebačke novele (Zagreb, 1942.)Putopisi (Zagreb, 1942.)  

CMS za škole logo
Osnovna škola "Vladimir Nazor" Adžamovci / S. Radića 3, HR-35422 Adžamovci / os-vnazor-adzamovci.skole.hr / ured@os-vnazor-adzamovci.skole.hr
preskoči na navigaciju