preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Vladimir Nazor" Adžamovci

Login
Pristupna točka

>>VIRTUALNA KNJIŽNICA

>>Dvije,tri o...

Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na Braču. Na rodnome otoku polazio je pučku školu, u Splitu klasičnu gimnaziju s koje je prešao na sedmogodišnju realku, te maturirao 1894 godine. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu (Austrija) i jedan semestar u Zagrebu, a diplomirao 1902 godine. Počeo je raditi kao suplent u splitskoj gimnaziji, potom kao profesor u Zadru te od 1903. do 1918. godine u Istri (Pazin, Kopar i Kastav), koja je presudno obilježila njegovo stvaralaštvo. Dvije je godine u Zagrebu, a potom upravitelj dječjeg doma u Crikvenici, 1926. na Sušaku, ponovo u Crikvenici, a od 1931. opet u Zagrebu do umirovljenja 1933. Krajem 1942. odlazi s Ivanom Goranom Kovačićem u partizane. Obavljao je više političkih dužnosti u vrijeme i poslije rata (predsjednik ZAVNOH-a, predsjednik Sabora). Još 1919. godine postao je dopisni, a 1940. redovni član JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Pisao je pjesme, prozu, kritike, eseje, feljtone i studije, prevodio i sastavljao antologije i školske udžbenike. Jedan je od najplodnijih i najpopularnijih naših međuratnih pisaca. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949. Važnije su mu knjige:

Slavenske legende (Zadar, 1900.)Knjiga o kraljevima hrvatskijem (Zadar, 1904.)Veli Jože (Ljubljana, 1908.)Lirika (Zagreb, 1910.)Istarske priče (Zagreb, 1913.)Utva zlatokrila (Zagreb, 1916.)Medvjed Brundo (Zagreb, 1916.)Stoimena (Zagreb, 1916.)Priče iz djetinjstva (Zagreb, 1924.)Istarski gradovi (Zagreb, 1930.)Šarko (Zagreb, 1930.)Pastir Loda (Zagreb, 1939.)Zagrebačke novele (Zagreb, 1942.)Putopisi (Zagreb, 1942.)  

>>e-Škole

KORISNO

Školsko zvono

Raspored zvona :

     Ujutro
1. 8.00 - 8.45
2. 8.50 - 9.35
3. 9.50 - 10.35
4. 10.50 - 11.35
5. 11.40 - 12.25
6. 12.30 - 13.15

7. 13.20 - 14.05

 

  Poslijepodne
1. 12.30 - 13:15
2. 13.20 - 14.05
3. 14.20 - 15.05
4. 15.10 - 15.55

5. 16.00  - 16.45

6. 16.50  - 17.30

>>Korisno

PROSJEK OCJENA

>>Voćnjak

>> V.N. Nagrada

'Nagradu Vladimir Nazor' dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj.

Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo.

Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja umjetnička ostvarenja koja su bila objavljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja.

Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.

Nagradu dodjeljuje Odbor 'Nagrade Vladimir Nazor' na prijedlog komisija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika. 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 6. 10. 2016.

Ukupno: 388235
Ovaj mjesec: 1479
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Dan planeta Zemlje 22. travnja
Autor: Koraljka Šimić, 25. 4. 2021.

Učenici 3. razreda su različitim sadržajima obilježili Dan planeta Zemlje.


Svake godine na dan 22. travnja mnogobrojnim aktivnostima i akcijama diljem svijeta želi se potaknuti ljude na promišljanje o važnosti okoliša i prirode obzirom da se svakim danom sve više suočavamo s velikim i gorućim problemima poput globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena.

Ideju obilježavanja Dana planeta Zemlje prvi put je predstavio John McConnel na konferenciji UNESCO-a 1969., a sam naziv Earth Day prvi put je 21. ožujka 1969. upotrijebio gradonačelnik San Francisca Joseph Alioto – u proglasu kojim je odlučeno da se u gradu i na područja San Francisca proslavi kao Dan planeta Zemlje. Dan planeta Zemlje službeno se obilježava od 1992. kada je tijekom Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je sudjelovao velik broj predstavnika vlada i nevladinih udruga usklađen dalekosežni program za promicanje održivog razvoja.

U Republici Hrvatskoj, Dan planeta Zemlja počeo se obilježavati od 1990.

 

S ciljem obilježavanja Dana planeta Zemlje, 22 .travnja 2021. te povezivanja tema vezanih uz otpad i postupanje s otpadom, razredna učiteljica je objavila Razredni natječaj za odabir najboljih likovnih rješenja iz područja ekologije s naglaskom na sprječavanje nastanka otpada, ponovnu uporabu predmeta i pravilno postupanje s otpadom.

Razredni natječaj je trajao od 19.4.2021. - 22.4.2021.

19.4.2021. su učenici na Satu razrednika održali sat zahvalnosti. Učenici su uređivali razredni pano posvetama planetu Zemlji i njegovim jedinstvenostima povodom Dana planeta Zemlje. Učenici su opisivali tijek rada, čitali prijedloge za doprinos i zahvale Zemlji.

21.4.2021. Učenici su čitali ekološke poruke uz Dan planeta Zemlje koje su trebali napisati za sat Hrvatskog jezika.

22.4.2021. Učenici su razgovarali s učiteljicom o pristiglim radovima za Razredni natječaj. Potom je učiteljica pokazala pobjednički. Rad je nagrađen pljeskom.

Na satu Kreativne skupine učenici su izrađivali eko straničnik.

23.4.2021. Na satu Hrvatskog jezika učiteljica je najavila temu pripovijedanja: Napad na Zemlju. Učenici su mogli pripovijedati o stvarnim i izmišljenim događajima.

ODGOJNO - OBRAZOVNA OČEKIVANJA

Dan planeta Zemlje je odlična prilika da se u nižim razredima poučavaju važne ekološke i održive teme. 

  1. Razumijevanje važnosti očuvanja prirode: Ishod može uključivati objašnjavanje zašto je važno brinuti se o planeti Zemlji i kako naše postupke mogu utjecati na okoliš.

  2. Prepoznavanje obnovljivih i neobnovljivih resursa: Učenici mogu naučiti razliku između obnovljivih resursa poput sunčeve energije i neobnovljivih resursa poput fosilnih goriva.

  3. Upoznavanje s recikliranjem i smanjenjem otpada: Ishod može obuhvatiti razumijevanje procesa recikliranja, smanjenja otpada i ponovne upotrebe predmeta te kako svatko može doprinijeti smanjenju otpada.

  4. Razvoj svijesti o klimatskim promjenama: Učenici mogu naučiti o klimatskim promjenama, njihovim uzrocima i posljedicama te kako možemo smanjiti emisiju stakleničkih plinova.

  5. Upoznavanje s bioraznolikošću: Ishod poučavanja može uključivati istraživanje različitih ekosustava i života u njima kako bi se razumjela važnost očuvanja bioraznolikosti.

  6. Razvijanje ekološke odgovornosti: Učenici mogu učiti o svojoj ulozi u očuvanju okoliša i kako donositi održive odluke u svakodnevnom životu.

  7. Sudjelovanje u aktivnostima očuvanja okoliša: Ishod poučavanja može obuhvatiti aktivnosti poput sadnje drveća, čišćenja okoliša ili sudjelovanja u programima recikliranja.

 

Tjedan je bio vrlo zanimljiv i dinamičan. Posebnost je i ta jer je 3. razred dio tjedna odradio s učiteljicom Karolinom Klarić Crljenković, a dio s učiteljicom Koraljkom Šimić.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju