Osnovna škola "Vladimir Nazor" Adžamovci
.gif)
Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na Braču. Na rodnome otoku polazio je pučku školu, u Splitu klasičnu gimnaziju s koje je prešao na sedmogodišnju realku, te maturirao 1894 godine. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu (Austrija) i jedan semestar u Zagrebu, a diplomirao 1902 godine. Počeo je raditi kao suplent u splitskoj gimnaziji, potom kao profesor u Zadru te od 1903. do 1918. godine u Istri (Pazin, Kopar i Kastav), koja je presudno obilježila njegovo stvaralaštvo. Dvije je godine u Zagrebu, a potom upravitelj dječjeg doma u Crikvenici, 1926. na Sušaku, ponovo u Crikvenici, a od 1931. opet u Zagrebu do umirovljenja 1933. Krajem 1942. odlazi s Ivanom Goranom Kovačićem u partizane. Obavljao je više političkih dužnosti u vrijeme i poslije rata (predsjednik ZAVNOH-a, predsjednik Sabora). Još 1919. godine postao je dopisni, a 1940. redovni član JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Pisao je pjesme, prozu, kritike, eseje, feljtone i studije, prevodio i sastavljao antologije i školske udžbenike. Jedan je od najplodnijih i najpopularnijih naših međuratnih pisaca. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949. Važnije su mu knjige:
Slavenske legende (Zadar, 1900.), Knjiga o kraljevima hrvatskijem (Zadar, 1904.), Veli Jože (Ljubljana, 1908.), Lirika (Zagreb, 1910.), Istarske priče (Zagreb, 1913.), Utva zlatokrila (Zagreb, 1916.), Medvjed Brundo (Zagreb, 1916.), Stoimena (Zagreb, 1916.), Priče iz djetinjstva (Zagreb, 1924.), Istarski gradovi (Zagreb, 1930.), Šarko (Zagreb, 1930.), Pastir Loda (Zagreb, 1939.), Zagrebačke novele (Zagreb, 1942.), Putopisi (Zagreb, 1942.)
Školsko zvono
Raspored zvona :
Ujutro
1. 8.00 - 8.45
2. 8.50 - 9.35
3. 9.50 - 10.35
4. 10.50 - 11.35
5. 11.40 - 12.25
6. 12.30 - 13.15
7. 13.20 - 14.05
Poslijepodne
1. 12.30 - 13:15
2. 13.20 - 14.05
3. 14.20 - 15.05
4. 15.10 - 15.55
5. 16.00 - 16.45
6. 16.50 - 17.30
'Nagradu Vladimir Nazor' dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj.
Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo.
Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja umjetnička ostvarenja koja su bila objavljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja.
Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.
Nagradu dodjeljuje Odbor 'Nagrade Vladimir Nazor' na prijedlog komisija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika.
Učenici 3. razreda su izradili poklone za Dan očeva.
19.3. u Hrvatskoj se obilježava Dan očeva. Tim danom želi se istaknuti očinstvo i uloga očeva u društvu te na poseban način zahvaliti za njihovu ljubav i brigu.
Zbog toga smo kao simboličan dar dizajnirali kravatu za svojega tatu jer je kravata jedan od najčešćih modnih dodataka koji koriste muškarci u cijelome svijetu.
Pogledali smo fotografije padobrana, kemijske olovke i kravate s pitanjem što povezuje ove predmete. Obilježavajući Dan izumitelja (9. 11.) govorili smo o hrvatskom izumima i otkrili poveznicu. Slavoljub Penkala izumio je mehaničku, kemijsku olovku, Faust Vrančić padobran, a hrvatski vojnici kravatu. To su neki od poznatijih hrvatskih izuma u svijetu.
Kravata potječe od hrvatskih vojnika koji su se u 17. st. borili u Francuskoj. Oni su se naime isticali neobičnim vezanjem rupca oko vrata. Taj način se svidio francuskom kralju i proširio se vrlo brzo u Francuskoj i u Europi. Naziv kravata je povezan s francuskim izgovorom riječi Hrvat. Kravata se proširila i po cijelom svijetu kao znak kulture i otmjenosti. Hrvatski sabor je 19. listopada proglasio Danom kravate.
17.3.2021. smo na satu Likovne kulture crtali kravatu. Obrisnom crtom crnim flomasterom nacrtali smo oblik kravate. U sredini napisali tatine inicijale i ukrasili slova. Ostatak plohe podijelili na manje plohe ravnim ili zakrivljenim crtama. Nastale plohe ispunili međusobno različitim rasterima. Kravate su ispale prekrasne.
18.3.2021. smo na Kreativnoj skupini pisali pjesme i priče o očevima. Crtali smo ih u igri s nama ili samo njihov portret.
19.3.2021. smo na satu Hrvatskog jezika napravili čestitku, ukrasili ju i na njoj napisali najljepše želje za naše očeve.
19.3.2021. smo na satu Informatike govorili o simbolima pa smo tako i napisali u bilježnice: simbolima Sretan Dan očeva.
Crtež kravate, crtež oca i čestitku smo uvezali u prigodan poklon za naše očeve.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
.png){kind=logo}
