preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Vladimir Nazor" Adžamovci

Login
>>VIRTUALNA KNJIŽNICA

>>Dvije,tri o...

Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na Braču. Na rodnome otoku polazio je pučku školu, u Splitu klasičnu gimnaziju s koje je prešao na sedmogodišnju realku, te maturirao 1894 godine. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu (Austrija) i jedan semestar u Zagrebu, a diplomirao 1902 godine. Počeo je raditi kao suplent u splitskoj gimnaziji, potom kao profesor u Zadru te od 1903. do 1918. godine u Istri (Pazin, Kopar i Kastav), koja je presudno obilježila njegovo stvaralaštvo. Dvije je godine u Zagrebu, a potom upravitelj dječjeg doma u Crikvenici, 1926. na Sušaku, ponovo u Crikvenici, a od 1931. opet u Zagrebu do umirovljenja 1933. Krajem 1942. odlazi s Ivanom Goranom Kovačićem u partizane. Obavljao je više političkih dužnosti u vrijeme i poslije rata (predsjednik ZAVNOH-a, predsjednik Sabora). Još 1919. godine postao je dopisni, a 1940. redovni član JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Pisao je pjesme, prozu, kritike, eseje, feljtone i studije, prevodio i sastavljao antologije i školske udžbenike. Jedan je od najplodnijih i najpopularnijih naših međuratnih pisaca. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949. Važnije su mu knjige:

Slavenske legende (Zadar, 1900.)Knjiga o kraljevima hrvatskijem (Zadar, 1904.)Veli Jože (Ljubljana, 1908.)Lirika (Zagreb, 1910.)Istarske priče (Zagreb, 1913.)Utva zlatokrila (Zagreb, 1916.)Medvjed Brundo (Zagreb, 1916.)Stoimena (Zagreb, 1916.)Priče iz djetinjstva (Zagreb, 1924.)Istarski gradovi (Zagreb, 1930.)Šarko (Zagreb, 1930.)Pastir Loda (Zagreb, 1939.)Zagrebačke novele (Zagreb, 1942.)Putopisi (Zagreb, 1942.)  

>>e-Škole

KORISNO

Školsko zvono

Raspored zvona :

     Ujutro
1. 8.00 - 8.45
2. 8.50 - 9.35
3. 9.45 - 10.30
4. 10.40 - 11.25
5. 11.30 - 12.15
6. 12.20 - 13.05

7. 13.10 - 13.55

 

  Poslijepodne
1. 13.15 - 14.00
2. 14.05 - 14.50
3. 15.00 - 15.45
4. 15.50 - 16.35

5. 16.40  - 17.25

6. 17.30  - 18.15

>>Korisno

Praznici učenika u 2021. godini

>>Voćnjak

>> V.N. Nagrada

'Nagradu Vladimir Nazor' dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj.

Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo.

Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja umjetnička ostvarenja koja su bila objavljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja.

Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.

Nagradu dodjeljuje Odbor 'Nagrade Vladimir Nazor' na prijedlog komisija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika. 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 6. 10. 2016.

Ukupno: 329295
Ovaj mjesec: 1200
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Valentinovo u našoj školi
Autor: Karolina Klarić Crljenković, 15. 2. 2021.

I ove smo godine prigodno obilježili Valentinovo.

Novi članak donosi vam Novinarska skupina.


VALENTINOVO

Jedan od najpoznatijih datuma je 14. veljača koja obilježava dan zaljubljenih – Valentinovo. Odakle zapravo taj blagdan? Još davne 197. godine zaređen je prvi biskup grada Terni u Umbriji, svega stotinjak kilometara od Rima. Biskup se zvao Valentin, a zaredio se sa samo 22 godine, dok je mučeničku smrt doživio u 63. godini baš na ovaj datum – 14, veljače. Naime, povezanost sv. Valentina sa ljubavi potječe iz legende o braku mlade kršćanke s rimskim legionarom koji je odlučio iz ljubavi prema njoj postati kršćaninom. Tijekom priprava za brak oboje su na smrt oboljeli, a sv. Valentin je njihov brak blagoslovio dok su njih dvoje umirali u samrtnom zagrljaju na bračnoj postelji. No, to je samo jedna od legendi. Druga, engleska legenda, kaže da sv. Valentin nije bio biskup i da nije iz Ternija nego da je rimski biskup (papa) koji je zapravo živio u Rimu. Prema toj priči, sv. Valentin je živio u Rimu u doba kada je car Klaudije Gotski naredio je da se njegovi vojnici (legionari) ne smiju ženiti ili zaručivati jer se je držao da se vojnici, bili oženjeni ili zaručeni, neće srčano boriti u njegovim ratovima, nego će radije gledati da sačuvaju život kako bi ostali sa svojim obiteljima, što je sasvim logično. Svi su se svećenici odlučili poštovati carevu odluku i nisu više htjeli vršiti obred vjenčanja za vojnike, ali i za muškarce zbog mogućnosti odlaska u legionare. Međutim, svećenik Valentin se oglušio na carevu odluku te je potajno održavao ceremonije vjenčanja svih mladih parova koji su to željeli. Nažalost, vlasti su ga ulovile i bacile u tamnicu. 14. veljače, večer uoči rimskog proljetnog blagdana Luperkalija, svećeniku Valentinu odrubili su glavu. Nedugo nakon smrti narod ga je proglasio svecem, a kada se u Rimu učvrstilo kršćanstvo, svećenstvo je odlučilo spojiti blagdan Luperkalija i smrt Svetog Valentina u jedan. Takve se legende zapisuju već jako dugo, ali bez neke povijesne vrijednosti.

U Hrvatskoj se obilježavanje Valentinova kao dana zaljubljenih uglavnom vezuje uz utjecaje iz američke popularne kulture, ali je u Međimurju i ranije postojao narodni običaj da se za djecu na dan sv. Valentina ostavlja peciva u obliku ptica u dvorištu uz objašnjenje da je to dan kada ptice imaju svadbu, da se "ftičeki ženiju". Postoje i države koje ne slave Valentinovo, više-manje su to muslimanske zemlje poput Uzbekistana, Turkmenistana, Malezije, Saudijske Arabije itd. Najstariju čestitku za Valentinovo napisao je francuski vojvoda Karlo Orleanski. Namijenio ju je svojoj supruzi dok je bio u zatočeništvu u Engleskoj. Simbol je Valentinova i Kupid koji je zapravo starorimski bog ljubavi. Često se prikazuje kako drži luk i strijelu, a vjeruje se da onoga koga on pogodi svojom čarobnom strijelom se odmah zaljubi. Svake se godine za Valentinovo pošalje oko milijardu čestitaka, a nešto više pošalje se jedino za Božić. Valentinovo je, uz Majčin dan, dan i kada se kupuje najviše cvijeća. Svake godine djevojke i žene širom svijeta na Valentinovo zajedno dobiju oko 50 milijuna ruža. U Veronu, rodni grad Romea i Julije, svake godine pristigne oko tisuću ljubavnih pisama za Juliju, dok u Americi čak 15 posto čestitaka za Valentinovo djevojke pošalju same sebi. Jedna od zanimljivost je da se kod Biograda na moru održava jedriličarska regata krstaša pod nazivom Regata Sv. Valentina poznata i kao "Regata Kanalom ljubavi" jer se održava u kanalu koji objedinjuje ("sve što ljubav sačinjava") otok Ljubavi - Sv. Katarina; otok Suza – Planac; otok Srce – Galešnjak i otok Vrtiguza – Čavatul.

 

 

E.K.

 

Valentinovo smo obilježili i digitalnim radovima iz informatike u 1. razredu, pa pogledajte naših ruku djelo:
 https://read.bookcreator.com/y8F3t6cgrkIbURsU0sxuGF02sgzS4nAEAI_fcFAhjLY/SxODt7qGQo2l21hMdByLJQ





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju