Osnovna škola "Vladimir Nazor" Adžamovci
.gif)
Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na Braču. Na rodnome otoku polazio je pučku školu, u Splitu klasičnu gimnaziju s koje je prešao na sedmogodišnju realku, te maturirao 1894 godine. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu (Austrija) i jedan semestar u Zagrebu, a diplomirao 1902 godine. Počeo je raditi kao suplent u splitskoj gimnaziji, potom kao profesor u Zadru te od 1903. do 1918. godine u Istri (Pazin, Kopar i Kastav), koja je presudno obilježila njegovo stvaralaštvo. Dvije je godine u Zagrebu, a potom upravitelj dječjeg doma u Crikvenici, 1926. na Sušaku, ponovo u Crikvenici, a od 1931. opet u Zagrebu do umirovljenja 1933. Krajem 1942. odlazi s Ivanom Goranom Kovačićem u partizane. Obavljao je više političkih dužnosti u vrijeme i poslije rata (predsjednik ZAVNOH-a, predsjednik Sabora). Još 1919. godine postao je dopisni, a 1940. redovni član JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Pisao je pjesme, prozu, kritike, eseje, feljtone i studije, prevodio i sastavljao antologije i školske udžbenike. Jedan je od najplodnijih i najpopularnijih naših međuratnih pisaca. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949. Važnije su mu knjige:
Slavenske legende (Zadar, 1900.), Knjiga o kraljevima hrvatskijem (Zadar, 1904.), Veli Jože (Ljubljana, 1908.), Lirika (Zagreb, 1910.), Istarske priče (Zagreb, 1913.), Utva zlatokrila (Zagreb, 1916.), Medvjed Brundo (Zagreb, 1916.), Stoimena (Zagreb, 1916.), Priče iz djetinjstva (Zagreb, 1924.), Istarski gradovi (Zagreb, 1930.), Šarko (Zagreb, 1930.), Pastir Loda (Zagreb, 1939.), Zagrebačke novele (Zagreb, 1942.), Putopisi (Zagreb, 1942.)
Školsko zvono
Raspored zvona :
Ujutro
1. 8.00 - 8.45
2. 8.50 - 9.35
3. 9.50 - 10.35
4. 10.50 - 11.35
5. 11.40 - 12.25
6. 12.30 - 13.15
7. 13.20 - 14.05
Poslijepodne
1. 12.30 - 13:15
2. 13.20 - 14.05
3. 14.20 - 15.05
4. 15.10 - 15.55
5. 16.00 - 16.45
6. 16.50 - 17.30
'Nagradu Vladimir Nazor' dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj.
Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo.
Godišnja nagrada dodjeljuje se umjetnicima za najbolja umjetnička ostvarenja koja su bila objavljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom protekle godine, kao i grupi umjetnika za kolektivna umjetnička ostvarenja.
Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji je stvaralački put zaokružen, a djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.
Nagradu dodjeljuje Odbor 'Nagrade Vladimir Nazor' na prijedlog komisija koje osniva za pojedina područja umjetnosti. Predsjednika i članove Odbora, na prijedlog ministra kulture, imenuje Hrvatski sabor iz redova umjetnika, kulturnih i javnih djelatnika.
Naša Novinarska skupina online radionicom obilježila je Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Kada su došli u školu, predali su svoje radove kako biste ih i vi mogli pogledati.
Kliknite "Opširnije" kako biste pročitali naše radove i vidjeli naše prigodne crteže.
Svake godine 3.prosinca obilježavamo međunarodni dan osoba s invaliditetom. Ujedinjeni narodi su 3. prosinca proglasili Međunarodnim danom osoba s invaliditetom, a Komisija za ljudska prava je, u rezoluciji od 5. ožujka 1993. godine, pozvala zemlje članice da ističu obilježavanje tog datuma kako bi se postigla jednakost u ljudskih prava i sudjelovanju osoba s invaliditetom u društvu.
Svake godine se obilježava drugom temom ,a ove godine je u fokusu „Osnaživanje osoba s invaliditetom i osiguranje inkluzivnosti i jednakosti“
Cilj obilježavanje ovoga dana je promoviranje prava i dobrobiti osoba sa invaliditetom u svim društvenim, gospodarskim i političkim aspektima života.
Prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, osobe s invaliditetom uključuju osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na jednakoj osnovi s ostalima.
Dana 8. kolovoza 1956. godine u rudniku ugljena Bois du Casier u Belgiji planuo je požar na dubini od 975 metara u kojem su stradala 262 rudara. Razlozi nesreće bili su zastarjela oprema i slaba osposobljenost za rad osoblja, nakon čega su uvedeni postroženi sigurnosni propisi. Ta se nesreća pamti kao rudarska nesreća s najvećim brojem ljudskih žrtava u nekom rudniku ugljena.
U spomen na taj događaj određeno je i obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom. Do 1992. godine taj se Dan obilježavao 21. ožujka, a za cilj je imao postizanje boljeg razumijevanja problema invaliditeta u široj društvenoj zajednici te ostvarenja svih prava koje osobe s invaliditetom imaju, kao i njihove potpune uključenosti u društvo u kojem žive. Sve dok Ujedinjeno Kraljevstvo nije proglasilo 3.prosinca.
Gradeći na desetljećima UN-ovog rada u području invaliditeta, Konvencija o pravima osoba s invaliditetom koja je usvojena 2006. godine, unaprijedila je prava i dobrobit osoba s invaliditetom kroz provedbu Programa održivog razvoja do 2030. godine. Svake se godine na taj dan obilježava nova tema, a ovogodišnja tema je: Izgraditi bolje: prema svijetu s uključivosti invaliditeta, pristupačnom i održivom svijetu nakon Covida-19.
Načelo „Ne izostavi nikoga“, kojeg promovira Program održivog razvoja do 2030., je plan djelovanja međunarodne zajednice prema mirnom i lagodnom svijetu. Tu se dostojanstvo pojedine osobe i jednakost svih primjenjuje kao temeljni princip kroz tri stupa djelovanja Ujedinjenih naroda - razvoj, ljudska prava i mir i sigurnost. Tu je ključno osigurati potpuno i ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u svim sferama društva.
D.M. i E.K.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
.png){kind=logo}
