Terenska nastava u Graz
Autor: Mario Matošević, 3. 6. 2019.
Učenici sedmih i osmih razreda 31.5.2019.uputili su se izvan granica Lijepe naše te posjetili austrijski grad Graz.
Prije dolaska u sam grad razgledali su tvornicu čokolade Zotter. Poslušali su kratko predavanje o uzgoju kakaovca u Latinskoj Americi, a nakon toga kušali različite tekuće čokoladne smjese i pločice s različitim mliječnim i aromatičnim sastojcima. Razgledavanje tvornice završilo je u čokoladnom baru gdje su učenici sami mogli pripremiti topli čokoladni napitak. Nakon obilaska tvornice čokolade uslijedilo je putovanje do Graza. Dolaskom razgledali su znamenitosti grada: Operu, Gradsku vijećnicu, glavni trg te Schlossberg- toranj sa satom.
Dnevni tisak |
Ostalo |
> Datum Uskrsa u 2021.... |
> Prijava na stručne s... |
> Agencija za odgoj i ... |
> Kalkulator NETO u BRUTO |
> Hotel Maro Vallamar |
Časopisi |
> Bug |
> Drvo znanja |
> Enter |
> Meridijani |
> National Geographic |
> PC chip |
Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na Braču. Na rodnome otoku polazio je pučku školu, u Splitu klasičnu gimnaziju s koje je prešao na sedmogodišnju realku, te maturirao 1894 godine. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu (Austrija) i jedan semestar u Zagrebu, a diplomirao 1902 godine. Počeo je raditi kao suplent u splitskoj gimnaziji, potom kao profesor u Zadru te od 1903. do 1918. godine u Istri (Pazin, Kopar i Kastav), koja je presudno obilježila njegovo stvaralaštvo. Dvije je godine u Zagrebu, a potom upravitelj dječjeg doma u Crikvenici, 1926. na Sušaku, ponovo u Crikvenici, a od 1931. opet u Zagrebu do umirovljenja 1933. Krajem 1942. odlazi s Ivanom Goranom Kovačićem u partizane. Obavljao je više političkih dužnosti u vrijeme i poslije rata (predsjednik ZAVNOH-a, predsjednik Sabora). Još 1919. godine postao je dopisni, a 1940. redovni član JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Pisao je pjesme, prozu, kritike, eseje, feljtone i studije, prevodio i sastavljao antologije i školske udžbenike. Jedan je od najplodnijih i najpopularnijih naših međuratnih pisaca. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949. Važnije su mu knjige:
Slavenske legende (Zadar, 1900.), Knjiga o kraljevima hrvatskijem (Zadar, 1904.), Veli Jože (Ljubljana, 1908.), Lirika (Zagreb, 1910.), Istarske priče (Zagreb, 1913.), Utva zlatokrila (Zagreb, 1916.), Medvjed Brundo (Zagreb, 1916.), Stoimena (Zagreb, 1916.), Priče iz djetinjstva (Zagreb, 1924.), Istarski gradovi (Zagreb, 1930.), Šarko (Zagreb, 1930.), Pastir Loda (Zagreb, 1939.), Zagrebačke novele (Zagreb, 1942.), Putopisi (Zagreb, 1942.)