preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Vladimir Nazor" Adžamovci

 > Naslovnica
Vijesti

Terenska nastava petaša

Autor: Sanja Bićanić Vukšić, 16. 5. 2017.

U petak, 12.5.2017. godine učenici petih razreda naše škole pošli su u obilazak Barokne ture. Prvo smo posjetili najbolje opremljenu kino dvoranu u Areni u Zagrebu te pogledali film Čuvari galaksije 2 u vrhunskoj 4D tehnologiji, a nakon toga smo se uputili na ručak u hotelu Lotus pred ulazak u grad Varaždin.

Nakon što smo napunili gladne trbuščiće, pošli smo u obilazak povijesne jezgre grada. Prošli smo neke znamenitosti grada Varaždina, a najviše su nam ostale u sjećanju skulpture Varaždinskog poznatog jela kiselo zelje i varaždinski klipić, Muzej Anđela, palac Grgura Ninskog te brojne palače.

Za kraj putovanja posjetili smo jedan od najpoznatijih dvoraca u Trakošćanu. Prema legendi Trakošćan je svoje ime dobio po tračkoj utvrdi (arx Thacorum) koja je navodno postojala u vrijeme antike. Druga sačuvana predaja govori, da je ime dobio po vitezovima Drachenstein koji su u ranom srednjem vijeku gospodarili tim krajevima. Kako god, nas je dvorac oduševio kao i cijeli put. Umorni smo se vratili kućama puni dojmova, i jedva čekamo nova putovanja.

 

Sanja Prša

 




Pristupna točka

>>Logo naše škole
>>VIRTUALNA KNJIŽNICA

>>Tražilica
Oglasna ploča
Korisni linkovi
>>Dvije,tri o...

Vladimir Nazor rođen je 30. svibnja 1876. u Postirama na Braču. Na rodnome otoku polazio je pučku školu, u Splitu klasičnu gimnaziju s koje je prešao na sedmogodišnju realku, te maturirao 1894 godine. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu (Austrija) i jedan semestar u Zagrebu, a diplomirao 1902 godine. Počeo je raditi kao suplent u splitskoj gimnaziji, potom kao profesor u Zadru te od 1903. do 1918. godine u Istri (Pazin, Kopar i Kastav), koja je presudno obilježila njegovo stvaralaštvo. Dvije je godine u Zagrebu, a potom upravitelj dječjeg doma u Crikvenici, 1926. na Sušaku, ponovo u Crikvenici, a od 1931. opet u Zagrebu do umirovljenja 1933. Krajem 1942. odlazi s Ivanom Goranom Kovačićem u partizane. Obavljao je više političkih dužnosti u vrijeme i poslije rata (predsjednik ZAVNOH-a, predsjednik Sabora). Još 1919. godine postao je dopisni, a 1940. redovni član JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti). Pisao je pjesme, prozu, kritike, eseje, feljtone i studije, prevodio i sastavljao antologije i školske udžbenike. Jedan je od najplodnijih i najpopularnijih naših međuratnih pisaca. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949. Važnije su mu knjige:

Slavenske legende (Zadar, 1900.)Knjiga o kraljevima hrvatskijem (Zadar, 1904.)Veli Jože (Ljubljana, 1908.)Lirika (Zagreb, 1910.)Istarske priče (Zagreb, 1913.)Utva zlatokrila (Zagreb, 1916.)Medvjed Brundo (Zagreb, 1916.)Stoimena (Zagreb, 1916.)Priče iz djetinjstva (Zagreb, 1924.)Istarski gradovi (Zagreb, 1930.)Šarko (Zagreb, 1930.)Pastir Loda (Zagreb, 1939.)Zagrebačke novele (Zagreb, 1942.)Putopisi (Zagreb, 1942.)  

CMS za škole logo
Osnovna škola "Vladimir Nazor" Adžamovci / S. Radića 3, HR-35422 Adžamovci / os-vnazor-adzamovci.skole.hr / ured@os-vnazor-adzamovci.skole.hr
preskoči na navigaciju